Zatvori ikona
Kako se proizvodi vino?
Kako se proizvodi vino?
1.

Edukacija

Kako se proizvodi vino?

Osnovna je razlika proizvodnje bijelih i crnih vina u tome što se bijela vina najčešće dobivaju vrenjem mošta (grožđani sok), a crna vrenjem masulja (zgnječeno grožđe, tekući i čvrsti dio). Bijela vina se najčešće proizvode ovim postupcima: branje, muljanje-runjenje grožđa, sumporenje masulja, maceracija, otakanje mošta, prešanje masulja, taloženje, odvajanje mošta od taloga, dodavanje vinskog kvasca, fermentacija (vrenje) mošta te otvoreno otakanje mladog vina, bistrenje i stabilizacija, filtriranje i flaširanje. Crna vina prolaze kraći proces: muljanje-runjanje, maceracija i alkoholna fermentacija te otakanje. Cijeli proces proizvodnje nazivamo Vinifikacija.

Zrelost i zdravlje grožđa

Za kvalitetu i svojstva vina bitno je i zdravlje grožđa. Samo uz odgovarajući stupanj, razinu zrelosti i zdravlje grožđa možemo očekivati i najkvalitetnija vina. Proizvodnja međutim često uključuje stručne procese, postupke, koji mogu i od grožđa, koje nije u potpunosti optimalno zrelo, proizvesti visoko kvalitetno vino.

Vinimob - detalj

Kakvo grožđe treba biti prije same berbe?
Grožđe treba biti odgovarajućeg stupnja i razine zrelosti te zdravlja. Samo od takvog grožđa možemo proizvesti najkvalitetnija vina.

Maceracija

Kako bi se iz masulja izlučili pigmenat, boja i aromatske tvari, vrši se proces maceracije. Tim postupkom te tvari prelaze u mošt i daju budućem vinu bolju aromu i boju. U proizvodnji crnih vina ovo je značajan postupak, tijekom kojeg crno vino poprima karakterističnu boju i tanin (iz kožice bobice). Najčešće se provodi kraća, hladna maceracija, u trajanju do 24 sata i na nižim temperaturama, ispod 10 °C.

Vinimob - detalj

Koja je razlika između mošta i masulja?
Gnječenjem grožđa nastaju tekući i čvrsti dio (kožica, sjemenke). Zajedno oni čine masulj, dok izdvojeni tekući dio nazivamo grožđani sok ili mošt. Proces proizvodnje bijelog i crnog vina bitno se razlikuju zbog izvlačenja tanina kod crnog vina, koji se nalazi upravo u kožici i sjemenkama.

Prešanje se odvija u dvije faze, prskanjem kožice bobica i gnječenjem. Tako se dobije više od 60% ukupnog mošta, koji je nužno brzo ohladiti na temperaturu ispod 18°C radi taloženja ili kontroliranog vrenja.

Vinimob - detalj

Koliko traje i na kojoj temperaturi je taloženje najoptimalnije?
Taloženje mošta traje 12-48, ovisno o uvjetima za taloženje, a temperature između 5-10°C sprječavaju početak preranog vrenja.

Razlikujemo tri faze vrenja: početno, glavno (burno) i završno (tiho) vrenje, a sveukupno vrenje može trajati i do 30 dana. Kada vrenje završi mlado vino se otače s taloga u drugu posudu-bačvu i sumpori, ako je potrebno. Redovita kontrola i kušanje vina tijekom fermentacije odličan je i redovit način kontrole samog procesa.

Vinimob - detalj

Koje su najčesće greške u proizvodnji vina?
Strani mirisi - zbog nečiste posude za vino, podruma, opreme i sl. Octikavost mošta - zbog nedovoljnog sumporenja ili ako se mošt uopće ne sumpori. Stvaranje sumporovodika - u slučaju nedostatka hranjiva za kvasce, pogrešne primjene sumpora u vinogradu te dugog držanja mošta na talogu. Zastoj fermentacije - radi izostanka uporabe kvasaca ili loše pripreme kvasaca, niske ili visoke temperature fermentacije te nepoštivanja trajnosti sredstava za zaštitu loze-grožđa. Oksidacija - zbog nedostatnog sumporenja te dužeg držanja mošta u dodiru sa zrakom.

Jednako važan dio proizvodnje svakako je i održavanje osobne i podrumske higijene prilikom provođenja svih proizvodnih aktivnosti. Redovno čišćenje i održavanje svih strojeva, alata i opreme nužan je preduvjet za kvalitetnu proizvodnju vina.

Vinimob - detalj

Vinimob

Kviz

Testirajte svoje znanje

Spremni ste provjeriti koliko ste naučili? Riješite ovaj kviz i pokažite da ste upravo vi savršen kandidat za pomoćnog podrumara.

Odaberite opcije cijeline

Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web stranice slažete se s uvjetima korištenja. Kliknite ovdje i saznajte više informacija.Zatvori